Osnovne informacije o kolegijima
Nositelj: doc. dr. sc. Božidar Kovačić
Studijske grupe:
- jednopredmetna informatika (III i IV semestar)
- dvopredmetna informatika (III i IV semestar)
- matematika-informatika (IX& i X& semestar)
- fizika-informatika (VII i X& semestar)
Operacijski sustavi 1 -- vježbe
Vježbe iz Operacijskih sustava 1 zamišljene su kao uvod u Unix za studente koji se nikad prije nisu susreli sa Unixom. Kako se Unix danas koristi u gotovo svim domenama gdje se koristi informacijska tehnologija, a zastupljenost Unix sustava u stalnom je porastu, važnost ovih znanja jasna je sama po sebi.
- UNIX i Unix. Linux. GUI i osnove korištenja. Pokretanje terminala iz GUI-ja. CLI i zašto koristimo CLI. Uvod u rad u komandnoj liniji – ls, cd, pwd.
- Rad u komandnoj liniji – rad sa datotekama i direktorijima (mkdir, rm, mv, ...). Shell globbing i primijene.
- Organizacija stabla datoteka. Jednokorijensko i višekorijensko stablo datoteka. Apsolutno i relativno referenciranje. Rekurzivno i drugo izlistavanje. Funkcija određenih direktorija. LSB.
- Rad na tekstualnim datotekama – Emacs i Vi(m) editori ukratko. Korištenje GNU nano editora.
- Rad u komandnoj liniji – ostali često korišteni alati (tar, sed, date, ...).
- Rad u komandnoj liniji – regularni izrazi i primjena grep-a.
- I. kolokvij
- Upravljanje procesima na sustavu
- Fizički diskovi i particije. Pohrana podataka. RAID 0, 1, 0+1, 5; datotečni sustavi i mountanje. Vrste datotečnih sustava (FAT, NTFS, ext2/3/4, ...)
- Zajednička svojstva Linux datotečnih sustava. Dozvole. Umask i liste kontrole pristupa. Paradigma "sve je datoteka" i vrste datoteka koje postoje.
- /proc i /sys direktoriji i primjene. Dohvaćanje informacija o sustavu.
- Datoteke koje služe za pokretanje sustava – init. BSD i System V paradigma. Direktoriji /etc/init.d i /etc/rc.d i njihove zadaće. Naredbe service i chkconfig.
- II. kolokvij
- UNIX Haters Handbook – što je to loše kod UNIX-a i njemu sličnih. AT&T i BSD shell jokes.
Studenti dvopredmetne informatike, zbog manjeg predviđenog broja sati vježbi, slušaju i polažu samo prvi dio ovih vježbi. Studenti jednopredmetne informatike i studenti fizike i informatike slušaju vježbe u cijelosti.
Operacijski sustavi 2 -- vježbe
Prvi dio vježbi iz kolegija Operacijski sustavi 2 bavi se instalacijom operacijskog sustava, instalacijom softvera i upravljanjem paketima na sustavu. Pritom se koristi Fedora LiveCD i Fedora Install DVD, na računalu i u virtualnom okruženju, koristeći VirtualBox.
- Osnovne ideje virtualizacije. Serverska i desktop virtualizacija. Rad sa unaprijed pripremljenim virtualnim mašinama. Hardverski podržana virtualizacija i KVM. VirtualBox.
- Instalacija operacijskog sustava u virtualnom okruženju. Snimke stanja virtualnih mašina. Kloniranje, import i eksport slika diskova.
- Instalacija operacijskog sustava. Razlika klasične i LiveCD instalacije. SYSLINUX, Anaconda, GRUB. Mogući problemi zbog KMS-a.
- Kompajliranje i instalacija softvera. gcc, g++, make. Statičko i dinamičko povezivanje.
- Konfiguriranje i kompajliranje kernela. Kernel moduli, initrd i make targeti koji ih kreiraju.
- Upravljanje paketima na sustavu.
- I. kolokvij
Drugi dio vježbi iz kolegija Operacijski sustavi 2 posvećen je danas aktualnim projekte i programskim proizvodima u svijetu slobodnog softvera. Sam izbor tema ovisi o interesima grupe studenata koji su upisali kolegij. Neke od ponuđenih tema su:
- *Fedora Project---Red Hat's technology testbed.\ (biti će održano kao primjer lightning talka)
- Povijest UNIX-a. AT\&T, BSD\@.
- Richard Stallman i GNU---slobodni softver, Emacs, gcc.
- Osnovni koncepti i povijest slobodnog softvera. Otvoreni kod i otvoreni standardi danas. (Bajčić)
- Linux kernel---nastanak i razvoj, Torvalds-Tanenbaum debata.\ (može i 2 studenta)
- GNU/Linux i starosjedioci: Debian i Slackware.
- Ubuntu---Linux for human beings.
- Novell otvara SUSE---openSUSE\@.
- Mandriva---od Mandrakea nadalje.
- Povijest razvoja compilera: GCC, EGCS i LLVM.\ (može i 2 studenta)
- X Window System: X.Org i XFree86.
- CMS sustavi---joomla i Drupal.
- Desktop: GNOME (jer dva projekta su bolja od jednog).
- Desktop: KDE (jer je Unix prekompliciran za moju curu).
- Developer wars: sukobi na mailing listama oko "značajnih" tema i koliko je to dobro, odnosno loše.
- Eric S. Raymond---The Cathedral and the Bazaar.
- Firefox, Web 2.0 i društveni web (Facebook, Twitter, YouTube), kako open source može biti "kul" i popularan.
- Google to isto može---Ben Goodgear i Chrome.
- Vektorska grafika: Inkscape (i Xara LX).
- Rasterska grafika: GIMP\@.
- 3d modeliranje na opensource način: Blender.
- "If it's too complicated for a shell script, then write a perl script instead."
- "Kul" web aplikacije za suradnju: Bugzilla, Wiki, Trac.
- Licence: GPL i BSD, kontroverze i GPLv3.
- Linux alternative: FreeBSD i ostali BSDi, Sun Solaris OS i OpenSolaris, Plan9, BeOS (Haiku).
- "Linux kompanije": Red Hat, Novell, Canonical, Google, IBM itd.
- Mainstream Windows tehnologije pod Linuxom: ntfs.ko, ntfs-3g, Wine, ReactOS\@.
- (Ne)prijateljske kompanije i grafičke kartice: NVIDIA, ATI (AMD GPG), Intel. Nouveau i reverse engineering. KMS, Mesa i Galium.
- Novell: Mono i Moonlight iliti C$\sharp$ na Linuxu.
- Otvaranje Netscape, osnivanje Mozilla Projecta, inicijalni rad na kodu. Propast Netscapea i formiranje Mozilla projekta od strane AOL-a. W3C, web standardi i otvoreni web.
- PHP i MySQL---revolucija na webu.
- PostgreSQL---The world's most advanced open source database. EnterpriseDB\@.
- Programski jezici: C, C++, Objective C, Objective C++.
- Python---jezik koji razumije matematičare.
- RoR---Ruby on Rails.
- Source code management: osnove, CVS, SVN, hg, git.
- Sun je "darežljiv" prema zajednici: OpenOffice.org.
- Sunovo otvaranje Jave. Pregled GNU i Apache "freejava" projekata koji su tom događaju prethodili (gcj, gij) i pothodili (IcedTea).
- Tipografija: TeX i LaTeX.
- Sybian S60.
- Zvuk: ALSA, OSS, ESD, ARTS, PulseAudio i što sve ne.
- DOS emulatori---DOSBox i SchummVM\@.
- Linux protiv Windowsa, iz perspektive običnog korisnika.
- Komercijalni softver protiv slobodnog softvera---prednost i nedostaci jednog i drugog.
Kroz izradu seminarskog rada, praktični rad i istraživanje saznati će na koji način funkcionira razvoj slobodnog softvera, i imati će priliku naučiti kako mogu oni tome pomoći svojim radom, bez obzira koje vrste talenata i sposobnosti posjeduju.
Upute za pokretanje Ubuntu LiveCD-a u VirtualBoxu
OVAJ VODIČ JE ZASTARIO I BITI ĆE NAPISAN ISPOČETKA.
VirtualBox je alat koji služi za desktop virtualizaciju. Kao i sav ostali softver koji koristimo u nastavi, VirtualBox je primjer slobodnog softvera. Trenutno ga razvija kompanija Sun Microsystems u suradnji sa VirtualBox zajednicom.
VirtualBox se može pokrenuti na većin danas aktualnih operacijskih sustava - tu spadaju Windows XP, Vista i 7, te Linux, OpenSolaris i Mac OS X. Za ovu priliku ću pretpostaviti da znate instalirati program na operacijskom sustavu na kojem radite, o kojem god se radilo, obzirom da VirtualBox ne zahtijeva nikakve promjene postavki tokom instalacije da bi radio ovo što nama treba. Instalacijsku datoteku možete preuzeti sa stranice preuzimanja.
Nakon što ste instalirali VirtualBox, pokrenite ga i ubacite Fedora LiveCD u CD uređaj. U VirtualBoxu kliknite "New", što će pokrenuti čarobnjaka koji će stvoriti novu virtualnu mašinu; u tom dijalogu kliknite samo Next. U idućem dijalogu dajte proizvoljno ime virtualnoj mašini, te odaberite Linux pod "Operating System" i "Fedora" pod version.
Idući dijalog zahtijeva kratko objašnjenje. 256MB je minimum ako želite uopće pokrenuti Fedoru, ali za išta napraviti je 512MB apsolutno nužno. Ako imate puno (>2GB) osnovne memorije, slobodno stavite više (npr. 768MB ili 1GB); s druge strane, ako imate ukupno 512MB, stavljanje više od 256MB u ovom dijalogu bi moglo stvoriti probleme.
Isključite "Boot Hard Disk (Primary Master)", a zatim kliknite "Continue". Završite stvaranje virtualne mašine klikom na "Finish".
Vidjeti ćete da je stvorena nova virtualna mašina. Idite na "Settings". Odaberite "CD/DVD-ROM" i uključite "Mount CD/DVD Drive"; odaberite "Host CD/DVD Drive". Ukoliko ih imate više, odaberite onaj uređaj u kojem se nalazi Fedora LiveCD. Kad ste sve to napravili, idite na "OK".
Virtualnu mašinu pokrenite sa "Start". VirtualBox će vam javiti nekoliko stvari, koje pročitajte i potvrdite klikom na OK. Tipkovnica se registrira kad god je virtualna mašina aktivni prozor, međutim da bi radio pokazivač miša morate kliknuti unutar tog prozora. Tada će vas VirtualBox obavijestiti da sa desnim Ctrl možete isključiti "hvatanje miša". Kada se pokrene Fedora, kliknite na strelicu pored "Keyboard" i odaberite "Other", a zatim u popisu odaberite "Croatia".
Rad započinjete klikom na "Log In". Želim vam dobru zabavu.
