Digitalni tragovi, umjetna inteligencija i etička odgovornost u središtu znanstvenog skupa na Sveučilištu u Rijeci
U Rijeci je 16. i 17. listopada 2026. održan peti znanstveni skup doktorskih studenata informatike INFCON26, u organizaciji Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija (FIDIT) Sveučilišta u Rijeci, uz potporu projekta AI4Gov-X, sufinanciranog sredstvima Europske unije. Skup je okupio doktorande, mlade istraživače, mentore i sveučilišne nastavnike iz područja informatike, računarstva i srodnih disciplina, pružajući im priliku za predstavljanje aktualnih doktorskih istraživanja, razmjenu znanja i iskustava te uspostavljanje novih znanstvenih suradnji.
Ovogodišnji skup održan je pod temom „Od digitalnih tragova do odgovornog istraživanja”, koja u prvi plan stavlja odnos između mogućnosti suvremenih digitalnih tehnologija i odgovornosti koju njihova primjena donosi u znanstvenom radu. Kako ističe predsjednik Programskog odbora doc. dr. sc. Slobodan Beliga, svaka naša interakcija u digitalnom svijetu ostavlja trag, a analizom velikih količina takvih podataka računalne društvene znanosti omogućuju prepoznavanje obrazaca ponašanja i bolje razumijevanje društvenih procesa. Ipak, što su analitičke metode moćnije, osobito one utemeljene na umjetnoj inteligenciji, to je veća i odgovornost istraživača – prema osobama čiji se podaci koriste, znanstvenoj zajednici koja očekuje pouzdane i provjerljive rezultate te samom procesu istraživanja i znanstvenog pisanja.
Ova su pitanja bila zastupljena u različitim dijelovima programa, od radionice o primjeni generativne umjetne inteligencije u znanstvenom pisanju do pozvanih predavanja i praktičnih izlaganja o istraživačkoj etici. Program je započeo pretkonferencijskom online radionicom „Generativna AI u znanstvenom pisanju: zamke i učinkovite strategije za doktorande i istraživače”, koju su održali izv. prof. dr. sc. Danijela Jakšić i doc. dr. sc. Kristian Stančin s FIDIT-a. Sudionici su se imali priliku upoznati s mogućnostima, ograničenjima i izazovima primjene generativne umjetne inteligencije u znanstvenom pisanju, uz naglasak na njezinu promišljenu i odgovornu uporabu.
Na otvorenju skupa, 16. listopada, prisutnima su se obratili prof. dr. sc. Goran Hauser, rektor Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Patrizia Poščić, dekanica Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci te doc. dr. sc. Slobodan Beliga, predsjednik Programskog odbora.
U sklopu pozvanih predavanja, Assistant Professor Ema Kahr, PhD (Vienna University of Economics and Business, Institute for Complex Networks), je održala predavanje Methods in Computational Social Science: From Digital Traces to Social Dynamics. Predavanje je bilo posvećeno metodama računalnih društvenih znanosti i mogućnostima koje analiza digitalnih tragova pruža za razumijevanje društvene dinamike. Prof. dr. sc. Ivana Kunda s Pravnog fakulteta u Rijeci govorila je o etičkim i regulatornim aspektima znanstvenih istraživanja u predavanju „Kada pokucati na vrata etičkog povjerenstva? Etički i regulatorni okvir istraživanja na Sveučilištu u Rijeci”.
Posebna je pozornost posvećena praktičnim pitanjima istraživačke etike i institucionalnim postupcima koji prethode provedbi istraživanja. Izv. prof. dr. sc. Martina Holenko Dlab s FIDIT-a predstavila je postupak pripreme i podnošenja zahtjeva Etičkom povjerenstvu Fakulteta, dok je prof. dr. sc. Igor Prpić, predstojnik Doktorske škole Sveučilišta u Rijeci, predstavio aktivnosti Doktorske škole i mogućnosti potpore doktorandima. Ovi su sadržaji dodatno naglasili važnost pravodobnog upoznavanja s etičkim i regulatornim zahtjevima, uključujući zaštitu osobnih podataka, informirani pristanak sudionika i ishođenje potrebnih etičkih odobrenja.
Izlaganja doktoranada, raspoređena u četiri tematske sekcije, obuhvatila su širok raspon aktualnih istraživačkih izazova. Kako ističe predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Martina Ašenbrener Katić, predstavljeni radovi pokazali su raznolikost i interdisciplinarnost doktorskih istraživanja u području informatike. Među obrađenim temama bili su pouzdanost i ograničenja velikih jezičnih i multimodalnih modela, primjena grafova znanja i ontologija u provjeri činjenica, analiza društvenih mreža, računalno modeliranje emocija te sigurnost kvantne komunikacijske infrastrukture. Predstavljena su i istraživanja o dostupnosti elektroničkog glasovanja, pametnim sustavima nadzora te primjeni tehnologije u obrazovanju, uključujući edukacijsku robotiku, igrifikaciju, personaliziranu podršku učenju i poučavanje programiranja.
Važnost skupa za razvoj doktorskih istraživanja i povezivanje znanstvene zajednice istaknula je i prof. dr. sc. Ana Meštrović, voditeljica doktorskog studija Informatika. INFCON26 još je jednom potvrdio vrijednost razmjene znanja, predstavljanja novih istraživačkih rezultata i otvorene rasprave o izazovima suvremene znanosti. U vremenu u kojem digitalni podaci i umjetna inteligencija sve snažnije oblikuju istraživačke metode, odgovorno postupanje s podacima, transparentnost i znanstvena vjerodostojnost postaju ključni preduvjeti kvalitetnog istraživačkog rada.
Peti INFCON26 tako je, uz predstavljanje aktualnih doktorskih istraživanja, otvorio prostor za promišljanje o odgovornom razvoju znanosti i tehnologije. Povezujući metodološke inovacije s etičkim načelima i regulatornim zahtjevima, skup je naglasio važnost znanstvenog pristupa koji istodobno potiče tehnološki napredak, čuva povjerenje javnosti i doprinosi dobrobiti društva.
